Agrometeorološka radionica za poljoprivrednike „Vrijeme i klima“, Osijek 5. prosinca 2014.

Osijek, 5. prosinca 2014.

Agrometeorološka radionica za poljoprivrednike: „Vrijeme i klima“

Danas je strateško pitanje svake zemlje, kako osigurati dovoljno kvalitetne hrane za prehranu svog stanovništva. Naša područja spadaju u ugroženija područja, osobito priobalje i istočna Hrvatska, s obzirom na klimatske promjene, na učestalije ekstremne vremenske i klimatske nepogode, prirodne katastrofe, te je potrebno donijeti i strateške planove za ublažavanje njihovih posljedica u poljoprivredi.

Iz svega toga slijedi da je izuzetno važno poznavanje agroklimatskih prilika u Hrvatskoj posebice posljednjih tri desetljeća kada je došlo do znatnijih promjena.Razvoj moderne poljoprivrede ne može se više zamisliti bez primjene najnovijih rezultata agrometeoroloških i agroklimatskih istraživanja. Dakle, za unapređenje održivog sustava poljoprivredne proizvodnje neophodna su agrometeorološka istraživanja koja će poslužiti kao podloga agronomskim stručnjacima, ali i donositeljima političkih odluka u izradi strateških planova. Poljoprivredna proizvodnja se ne bi smjela prepuštati slučaju već bi ju trebalo strogo planirati. Sva ta agrometeorološka saznanja i informacije nužno je približiti i prikazati ne samo znanstvenicima i stručnjacima, nego i neposrednim korisnicima, poljoprivrednicima i svima onima kojima agrometeorologija može pomoći u proizvodnji hrane.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) prepoznala je aktivnost hrvatskih agrometeoroloških znanstvenika i stručnjaka u popularizaciji agrometeorologije i predložila je uz novčanu potporu Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ) organizaciju Agrometeorološke radionice za poljoprivrednike „Vrijeme i klima“. Grad Osijek, kao središte moderne poljoprivrede prema kojemu gravitira cijela istočna Hrvatska, izabran je za mjesto održavanja radionice 5. prosinca 2014. Svrha radionice je bila da se obrazuje što veći broj neposrednih korisnika kojima je agrometeoroška informacija neophodna u poljoprivrednoj proizvodnji, a sve sa ciljem da se potakneruralnirazvoj i pomogne lokalnom stanovništvu u poboljšanju kvalitete življenja.

Pokrovitelj skupa bilo je Ministarstvo poljoprivrede, a u organizaciji su pomogli i suorganizatori Hrvatsko agrometeorološko društvo, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, u čijem je prekrasnom ambijentu održana radionica, Savjetodavna služba, Hrvatsko društvo za proučavanje obrade tla i Neformalna savjetodavna služba. U ime Državnog hidrometeorološkog zavoda skup je pozdravila dr. sc. Branka Ivančan-Picek načelnica Sektora za meteorološka istraživanja i razvoj. Potom sudionicima su se obratili dr. sc. Vladimir Šišljagić župan Osječko-baranjske županije, prof. dr. sc. Vlado Guberac dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku i Siniša Hrgović, dipl. ing. agr. viši stručni savjetnik u ime Savjetodavne službe.

Predavanja su bila usmjerena na poljoprivrednike iz istočne Hrvatske i agronome posebice Savjetodavne službe, koji su svakodnevno u kontaktu s poljoprivrednicima, a skupu je prisustvovalo oko 140 sudionika. Cjelodnevna radionica je bila podijeljena u dva dijela. U prvom dijelu su agrometeorološki stručnjaci održali devet predavanja s aktualnim temama: kako klimatske promjene utječu kod nas na poljoprivrednu proizvodnju, na koji način agrometeorološka mjerenja, srednjoročne i dugoročne prognoze pomažu modernoj poljoprivredi, što je s opaženim ekstremnim vremenskim događajima kao što su tuča, povećana ugroženosti od toplinskog stresa u zraku i tlu, sušnih ili kišnih razdoblja, pojačanog isparavanja i nedostatak ili višak vode u tlu, te kako provoditi obradu tla u ekstremnim vremenskim uvjetima. U drugom dijelu radionice sudionike smo uputili kako mogu za svoje potrebe sami mjeriti količinu oborine u svojim nasadima, na poljima, voćnjacima ili vinogradima, te im podijelili jednostavne kišomjere.

Nakon svake sekcije održana je rasprava kako bi interaktivna komunikacija predavača i korisnika omogućila korisnicima agrometeorološke informacije primijeniti u praksi, a stručnjacima poboljšati i prilagoditi agrometeorološka istraživanja za potrebe korisnika. U zaključnim napomenama je istaknuto nekoliko činjenica:

poboljšati kratkoročne agrometeorološke prognoze u medijima u smislu da se uključi i prognoza Sunčevog zračenja i trajanja sijanja Sunca,
na mrežnim stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda dati detaljniju dnevnu vremensku prognozu koja bi prikazivala što se očekuje dopodne, popodne i noću zbog boljeg planiranja poljoprivrednih radova,
nužno je pomoći poljoprivrednicima pri odabiru agrometeoroloških instrumenata, te ih uputiti što i kako mjeriti,
u prilagodbi poljoprivrede na klimatske promjene važno je aktivno uključiti poljoprivrednike kako bi oni ukazali na vlastite probleme koje imaju u poljoprivrednoj proizvodnji na određenim mikrolokalitetima,
poljoprivrednici ukazali na velike probleme s odvodnjom što je u nadležnosti Hrvatskih voda,
neophodno je bolje znanstveno povezati agrometeorološke stručnjake iz Državnoga hidrometeorološkog zavoda i agronomsku zajednicu iz istočne Hrvatske jer je do sada ta suradnja više bila operativna u smislu razmjene meteoroloških podataka.

Ova radionica je pokazala da postoji zainteresiranost neposrednih korisnika za agrometeorološkim informacijama, te je jedan od zadataka znanstvenika i stručnjaka približiti agrometeorološka istraživanja i spoznaje širokoj javnosti.

dr. sc. Višnja Vučetić