English

baner11.jpg baner12.jpg baner13.jpg baner14.jpg baner15.jpg baner16.jpg baner17.jpg baner18.jpg
Dubrovnik, 22. ožujka 2014.
Druga agrometeorološka radionica Agrometeorologija u službi korisnika: „Zaštita okoliša i poljoprivreda“

U okviru programa „Agrometeorologija u službi korisnika“ Hrvatskog Agrometeorološkog društva, u subotu, 22. ožujka 2014. u Dubrovniku održana je 2. agrometeorološka radionica „Zaštita okoliša i poljoprivreda“ pod pokroviteljstvom Dubrovačko-neretvanske županije.

Svrha radionice je bila predavanjima s temama o utjecaju klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih prilika na poljoprivrednu proizvodnju obrazovati što veći broj poljoprivrednika, kako bi se oni lakše prilagodili na njihov utjecaj i time očuvali bavljenje poljoprivrede u područjima s ograničenim uvjetima gospodarenja. Također, cilj radionice je da njeni sudionici prenose dobivene agrometeorološke spoznaje i informacije dalje u svojoj zajednici, kako bi se što većem broju neposrednih korisnika prenijelo stečeno saznanje.

Radionica je započela pozdravnim govorom dr. sc. Višnje Vučetić, predsjednice HagMD-a, a potom su je slijedili gđa. Sanda Desnica, predstavnica Sveučilišta u Dubrovniku, mr. sc. Marija Crnčević, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije, gosp. Mladen Bečić, predsjednik Zajednice maslinara i uljara Dubrovačko-neretvanske županije, gđa. Erna Raguž Lučić, predstavnica Grada Dubrovnika. Naposljetku, sudionicima radionice se lijepim riječima obratio župan Dubrovačko-neretvanske županije, gosp. Nikola Dobroslavić koji je i otvorio radionicu. Ovaj skup, uz sve naše želje i napore, ne bismo mogli ostvariti bez novčane podrške Grada Dubrovnika i brojnih suorganizatora i donatora.

Ugodno smo iznenađeni sudjelovanjem 40-tak maslinara, vinara i pčelara iz cijele županije, koji zajedno s predavačima i organizacijskim odborom čine ukupan broj od 68 sudionika. Radionica je bila podijeljena na tri sekcije u kojima su svoja predavanja izlagali članovi HagMD-a, a među njima i dr. sc. Maja Žuvela-Aloise iz Austrijskog zavoda za meteorologiju i geodinamiku u Beču te gost prof. dr. sc. Levent Saylan iz Fakulteta aeronautike i astronautike s Tehničkog Sveučilišta u Istambulu, čime je radionica imala i međunarodni karakter. Na 13 predavanja sudionici radionice mogli su čuti kako klimatske promjene utječu na poljoprivrednu proizvodnju, kako se u Turskoj suočavaju s pojačanim isparavanjem i sušama te kako agrometeorološka mjerenja i agrometeorološka prognoza mogu pomoći poljoprivrednicima. Prikazana su i definirana ugrožena područja za potrebe poljoprivrede na otoku Korčuli. Također je prikazan utjecaj klimatskih promjena na temperaturne sume, ekstremne temperature tla te pojavu suše u Hrvatskoj. Bilo je govora i o osnovnim značajkama tuče te o mjerama zaštite od tuče u Hrvatskoj. Na kraju se moglo čuti o utjecaju položaju maslinika i navodnjavanja na prirod i kvalitetu istarske i dalmatinske sorte maslina, te o utjecaju ekstremnih klimatskih promjena na ishranu bilja i poljoprivredu te kako se prilagoditi tim promjenama i ublažiti njene posljedice.

Sudionici su aktivno sudjelovali u raspravama nakon svake sekcije te iznosili probleme s kojima se svakodnevno susreću. Njihov doprinos raspravi je uvelike je doprinio donošenju konkretnih zaključaka. Sudionici su bili vrlo zadovoljni onime što su čuli i predlažu da se još takvih radionica održi u njihovoj Županiji.

U zaključnim napomenama je istaknuto nekoliko činjenica:

  • Važno je uspostaviti „dvosmjerni kružni tijek informacija“ između krajnjih korisnika, struke i donositelja političkih odluka, radi održivog razvoja i znanosti i poljoprivrede, što u konačnici dovodi do razvoja društva,
  • Agrometeorološke informacije koje poljoprivrednici dobivaju moraju biti razumljive, prilagođene i lako dostupne. Isto tako, poljoprivrednici moraju iznijeti svoje potrebe struci, kako bi im znanstvenici i stručnjaci mogli dati tražene informacije,
  • Važna je izobrazba poljoprivrednika kako bi oni uz pomoć agrometeoroloških informacija mogli smanjiti financijske troškove u proizvodnji hrane  i ublažiti posljedice klimatskih promjena,
  • Nužno je uspostaviti sustav informiranja javnosti putem najave od elementarnih nepogoda, ali i agrometeorološku prognozu ponovo više vratiti u medije,
  • Potrebno je osnažiti suradnju među ustanovama.

Petra Jakovčić, mag. ing. fiz.

 

 

Sudionici 2. agrometeorološke radionice „Zaštita okoliša i poljoprivreda" u Dubrovniku 22. ožujka 2014.

 

 

 Predavači i Organizacijski odbor 2. agrometeorološke radionice „Zaštita okoliša i poljoprivreda“ u Dubrovniku 22. ožujka 2014.

galerija slika...

HAgMD @ 2014.