Potaknuti postupnim prodiranjem agrometeorologije u javnost, ideja o osnivanju Hrvatskog agrometeorološkog društva se je sama nametnula.
Zahvaljujući agrometeorološkoj prognozi, koja se redovito objavljuje na radiju i televiziji već dugi niz godina, sve je više i više zahtjeva raznih korisnika za agrometeorološkom informacijom. No, stručnjaka, koji se bave agrometeorološkom djelatnošću u širem smislu, malo je kod nas, ali i u svijetu. Oni svaki sa svojeg aspekta istražuju i djeluju u svojim ustanovama kao što su Državni hidrometeorološki zavod, Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Agronomski fakultet, Šumarski fakultet, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima i drugim srodnim ustanovama.
Stoga je bilo vrlo važno udruživanje znanstvenika i stručnjaka meteorološke, agronomske i šumarske struke i njihovo jedinstveno djelovanje prema istom cilju: promicanju, promoviranju i unaprjeđenju svih grana agrometeorološke znanosti. Osnovni način djelovanja je da stručnjaci pomognu raznim korisnicima: poljodjelcima, maslinarima, vinogradarima, vatrogascima, šumarima, ribarima i dr. u agrometeorološkoj izobrazbi, te da šire agrometeorološke spoznaje za potrebe proizvodnje hrane i u zaštiti šuma od požara u javnost.
Danas, kada klimatske promjene i ekstremne vremenske nepogode uzrokuju velike gospodarske gubitke, te više od milijardu ljudi gladuje u svijetu, proizvodnja hrane je strateško pitanje svake zemlje. Stoga za osiguranje dovoljno kvalitetne, ali jeftine, hrane, nužno je primijeniti najnovije rezultate agrometeoroloških istraživanja u modernoj poljoprivredi. Rezultati istraživanja, kao što je utjecaj klimatskih promjena na potencijalnu opasnost od požara raslinja, gdje su osim šuma ugrožene i voćarske, vinogradarske i poljodjelske kulture, mogu pomoći vatrogascima i šumarima. Donositeljima političkih odluka ti rezultati bi pomogli u planiranju hrvatskoga gospodarskog razvoja za dulje razdoblje. Racionalnim gospodarenjem očuvali bismo čistoću zraka, tla, voda, mora i šuma na koje smo toliko ponosni. Dakle, ulaganjem u agrometeorološka istraživanja dobile bi se pravodobne agrometeorološke informacije koje bi se višestruko isplatile za opću dobrobit hrvatskog razvoja: u proizvodnji hrane, zaštiti šuma od požara, očuvanju okoliša i prirode što bi pak unaprijedilo turističku ponudu i pokrenulo gospodarski razvoj.
Iz svega ovoga proizlazi nužnost zajedničkog djelovanja agrometeoroloških stručnjaka, zbog čega je 24 osnivača na osnivačkoj Skupštini osnovalo Hrvatsko agrometeorološko društvo (HAgMD) 13. lipnja 2012. godine. HAgMD ima i veliku potporu međunarodne zajednice, posebice Komisije za agrometeorologiju Svjetske meteorološke organizacije. Upravo sada HAgMD sudjeluje i u osnivanju Globalne federacije agrometeoroloških društava, a prvo smo takvo društvo u jugoistočnoj Europi, četvrto u Europi i 12. na svijetu. Osnovano Hrvatsko agrometeorološko društvo je samo prvi korak u što boljem interdisciplinarnom povezivanju meteorološke, agronomske i šumarske struke.
dr. sc. Višnja Vučetić
predsjednica HAgMD
Osnivači Hrvatskog agrometeorološkog društva u Zagrebu 13. lipnja 2012.