Lipanj 2014.
Ljeto je počelo burno, a dalje...?

Kada je vrijeme na naslovnicama, to obično nije po dobrome. I ovog se proljeća i ljeta bilježe mnoge vremenske zanimljivosti i rekordi. Mnogo je povike bilo na ovogodišnji lipanj, kada pravog ljetnog ugođaja gotovo da i nije bilo, čak i na Jadranu. Ipak, klimatološka analiza ukazuje da je ukupna mjesečna količina oborine u većini hrvatskih predjela bila oko prosječne! S izuzetkom Dalmacije, gdje je palo tri do četiri puta više kiše od 30-godišnjeg srednjaka, što ovogodišnji lipanj svrstava u kategoriju ekstremno kišnog!

I dosadašnji tijek srpnja nastavio je neuobičajenim vremenom. U Zadru je tako u samo jednom satu pala mjesečna količina oborine, dakle četrdesetak litara po četvornom metru, a u čitavom je danu palo čak 110 mm, čime su nadmašeni brojni rekordi! Situacija je u Dalmaciji nepovoljna s više aspekata, naravno i turističkog, jedino je povoljno utjecala na šumske požare, kojih je bilo razmjerno malo.

Što se tiče nizinskih predjela, često se zaboravlja da je ovo i inače najkišovitiji dio godine. Stoga lipanjske količine, u usporedbi s klimatološkim srednjakom (1961-1990), ne odstupaju znatno. Ipak, valja uzeti u obzir da je proljeće bilo iznimno kišovito, travanj i osobito svibanj, kada su prosjeci bili višestruko nadmašeni, i tlo je zasigurno zadržalo dio vlage. Upravo zato i ne čude prizori poput ovog na slici.

Što se tiče temperature, ona je posvuda bila viša od prosjeka za doba godine. Pritom ocjena lipnja u većini predjela upada u kategoriju toplo i vrlo toplo, a ponegdje na sjevernom Jadranu i u kategoriju ekstremno toplo, primjerice u Poreču i Malom Lošinju, gdje je srednja mjesečna temperatura bila čak za  2 °C viša od uobičajene! U dosadašnjem tijeku srpnja anomalije su bile zanemarive.

A što nas čeka u nastavku ljeta? Znamo da je pouzdanost dugoročnih prognoza osjetno manja od srednjoročnih. Sezonske prognoze ugrubo predviđaju da će se, nakon početne svježine, nastaviti razmjerno toplo vrijeme, ponajprije u kolovozu. Što se tiče oborine, ona bi trebala biti u okvirima normalnog što znači uglavnom u obliku povremenih lokalnih pljuskova. Nadajmo se da će se taj scenarij i ostvariti!

 Lovro Kalin, dipl. ing. fiz.